Clubhouse_Blog

Kako je Clubhouse postao jedna od najbrže rastućih društvenih mreža

#Trends

6 min. read

author_image

Aleksandra Đermanović

Lauren od prošlog travnja radi iz svojeg doma. Nakon nekoliko mjeseci uspjela je nekorištenu dječju sobu preurediti u kućni ured. Dok se izležava u tajicama sudjeluje u Clubhouse razgovorima.

Za nju, u pitanju nije FOMO; želi osjećaj povezanosti s ljudima. „U riječi i poruke na Twitteru ili Facebooku ne možeš ubaciti uzdah, ton kojim pričaš ili ikakav drugi izraz raspoloženja… s Clubhouseom mi je puno lakše zamisliti izraz lica sugovornika dok ga slušam. Volim taj osjećaj neposrednosti, instant razmjenu ideja. Ne osjećam se usamljenom kad sam u sobi s drugim ljudima – čak ni kad je ta soba – virtualna.“

Utjecaj usamljenosti

Broj ljudi koji se bore s osjećajem usamljenosti bio je u porastu i prije nego nam je pandemija COVID-19 opalila šamar i većinu planeta natjerala na rad od kuće. Statistika pokazuje da se u Ujedinjenom kraljevstvu i prije 2020. godine jedna od sedam osoba često ili uvijek osjećala usamljenom, što je vlasti primoralo da 2018. osnuju Ministarstvo usamljenosti. Nažalost, za epidemiju usamljenosti ne postoji cjepivo.

„Uspjela sam se uljuljkati u neke svoje rutine koje mi pomažu boriti se s napadajima usamljenosti. Ali kad je situacija u Njemačkoj postala gadna, ubijali su me užasan stres, prekovremeni i stalno sam visila na Slacku, Zoomu, Messengeru, samo da bi ostala u nekakvom kontaktu s obitelji i prijateljima“, požalila se Nicola, prijateljica iz oglašivačke industrije. „Taj osjećaj nekog kontakta čak i kad smo na sve normalne načine izolirani utječe na čovjeka. Sad sam redovito u The Mindful Creative klubu na Clubhouseu i s ekipom nekako preživim tjedan.“

Što nas je dovelo do ovakve situacije?

Na tu epidemiju usamljenosti, koja traje već par desetljeća, vjerojatno je utjecalo nekoliko faktora:

  • standardno stabilne poslovne karijere još su od polovice 20. stoljeća narušene pod naletom fleksibilnih i povremenih oblika zaposlenja;
  • relokacija, koja rezultira fizičkim udaljavanjem od uže obitelji i prijatelja iz djetinjstva, kao i naša sklonost
  • samačkom životu, koja je sve zastupljenija u čitavom svijetu, dok u nekim zemljama čak i prevladava.

Moramo uračunati i sve snažniji utjecaj tehnologije na komunikaciju, zbog čega su društvene mreže i platforme počele služiti kao zamjena za fizički kontakt.

Digitalni odnosi postali su stvarno komplicirani. Često se uhvatim kako razbijam glavu nad nečijim riječima, ali sam jednako tako naletjela na nevjerojatan kontrast između pisanih izjava i komentara koje osoba ostavi na društvenim mrežama i zbunjenog pogleda kad se od njih očekuje da jednako elokventno zvuče i uživo. Razočaraš se“, kaže Lauren.

Kompleksnost digitalnih odnosa bitno se povećava kad u priču ubacimo i lažno predstavljanje kroz pisane statuse, namještene fotografije i storyje, kao i pretjerano editirane video materijale u kojima se prema van pokazuju samo dobre stvari – status, sposobnost i uspjeh, kao i pretjerano glumljenje kvaliteta koje digitalni krug poznanika smatra poželjnima.

S druge strane, svjedočimo i konstantnom porastu korištenja drugih digitalnih formata. Najnoviji podaci pokazuju da je audio sadržaj na drugom mjestu, odmah iza videa.

Uspon glasovne komunikacije

Tijekom pandemije, glasovne su poruke postale jedan od načina na koji su ljudi ostajali u kontaktu. Kako je opcija slanja glasovnih poruka postala raspoloživom na gotovo svim instant messaging appovima, tako ih je upravo generacija Z najviše koristila, a relevantnost glasovne komunikacije neprekidno je rasla. Brendovi se danas u velikoj mjeri oslanjaju na audio komunikaciju kako bi došli do potrošača. Brojke to i podupiru – podcasti su popularniji nego ikad te im se broj tijekom 2020. godine drastično povećao. Zvuk ljudskog glasa izaziva emocionalnu vezu sa slušateljem – neku vrstu intime – i upravo je zbog toga tako moćan alat za stvaranje sadržaja.

„Volim i video sadržaj, ali kod videa moram ostati fokusirana, dok s audio sadržajem jednostavno radim što radim, bez da moram gledati ekran…“ dodaje Lauren.

Sirovo. Neposredno. Autentično.

Glasovna komunikacija je najprirodniji oblik interakcije među ljudima – volimo pričati i želimo slušati. Glasovna komunikacija nam je privlačna jer je sirova, neposredna i autentična, sve ono što pisana riječ rijetko može pružiti osim ako neki keyboard warrior od ritma i tempa slaže umjetnost.

„Radijski voditelji znaju koja je to moć“, kaže Lazar Džamić, bivši Googleov strateški direktor The ZOO-a i bivši radijski voditelj, „jer je radio ‘kazalište uma.’ Glas je primarni kanal komunikacije, ima zaista dubinski utjecaj na nas. Priče oko logorske vatre su se pričale, zato se i zovu ‘priče’. Glas je sučelje budućnosti – bez obzira koliko to možda čudno zvučalo u svijetu ekrana – uspon tog oblika komunikacije nešto je čemu svjedočimo svaki dan.“

Audio je osoban i intiman, ljudima omogućuje povezivanje na puno dubljem nivou nego puko čitanje. S dugim periodom izolacije koji nam je nametnula pandemija, s porastom osjećaja usamljenosti u cijelom svijetu, javlja se sve veća potreba za povezivanjem, ne samo jer smo društvena bića već i zato što nam je potreban osjećaj pripadanja. Upravo je to žica koju je pogodio Clubhouse.

Clubhouse – nekadašnji radio

Clubhouse je nova vrsta društvenog medija bazirana na glasovnoj komunikaciji, a funkcionira samo putem pozivnica, i to samo za iOS platformu. Oponaša stvarne društvene evente i interakcije, koji su tijekom pandemije postali praktični „ugrožena vrsta“. Predstavljen je u proljeće 2020. godine, nakon čega smo svjedočili masovnoj navali korisnika, koji su se okupili oko Clubhouseove ekipe star-level influencera kao što su Ashton Kutcher, Drake, Oprah i razni holivudski producenti.

Platforma je fascinantna jer je sadržaj kratkotrajan i prolazan, što stvara osjećaj hitnosti i želje da se prisustvuje. Kao da slušamo nekadašnji radio, ali se ovaj put možemo i uključiti – doprinijeti i kreirati sadržaj. Platforma je u život vratila originalnu, sirovu intimnost izgovorene riječi, a slušanje glasa – palete osjećaja autentičnije od pisane riječi – zaista mijenja sve. Sobe stvaraju osjećaj pripadnosti, što se uklapa u našu dubinsku potrebu za stvarnim ljudskim kontaktom – a prednost je – nikada ne znate što vas čeka, ali će vjerojatno biti dobro.

Razmišljaj kao da „kutija“ ne postoji 😉

Clubhouse je postavljanjem audio komunikacije u samu srži iskustva omogućio da se ljudi ponovno povezuju putem vlastitoga glasa, čime je ispunio izvorno obećanje društvenih medija – povezano društvo. Iz naziva „društveni mediji“ odmah je uklonio „mediji“ i pružio nam ono što smo zapravo kod njih oduvijek voljeli i što nam je toliko nedostajalo – društveni aspekt. Konkurencija pažljivo prati i uvodi slične funkcionalnosti – prije par mjeseci predstavljen je Twitter Spaces.

Pojedinci i brendovi ozbiljno su se primili Clubhousea. Ipak, još uvijek nema previše jedinstvenog sadržaja, što kreativcima otvara mogućnost stvoriti nešto potpuno novo i neviđeno. Je li zaista moguće da smo u 20 godina od nastanka društvenih medija već stigli tamo odakle smo i krenuli – od telefonskih poziva do messaginga, pa natrag na audio?

U svakom slučaju, ako se odlučite za Clubhouse – krenite hrabro i budite originalni.